Metapodaci (ili “podaci o podacima”) predstavljaju standardizovani prikaz opisa podataka, koji sadrže informacije poput naslova skupa podataka, autora, uslova korišćenja, formata u kom su sačuvani podaci, njihov opis i klasifikacija, prostorno-vremenski opseg i sl. (primer sa 11 metapodataka je dat na slici 1).
| 1 - naslov | 2 - autor(i) | 3 - naslov časopisa | 4 - godište, broj, strane |
| 5 - informacije o projektima | 6 - permanentni identifikatori (DOI) | 7 - identifikatori (URL, WoS, Scopus, ...) | 8 - informacije o pravima i uslovima korišćenja |
| 9 - ključne reči | 10 - apstrakt | 11 - tip građe |
Metapodaci se najčešće mogu naći kao odvojeni dokumenti (kao deo repozitorijuma ili bibliotečkog kataloga) ili ugrađeni u sam fajl. Mogu se razlikovati po nivou opisa - od opštih poput Dublin Core šeme za mepodatke (namenjenih za opis kako digitalnih, tako i fizičkih informacionih izvora) do specifičnih i namenjenih samo određenim naučnim disciplinama, kao što je AVM (od eng. Astronomy Visualization Metadata) za opisivanje renderovanih slika iz oblasti astronomije.
Opisivanje skupova podataka odgovarajućim metapodacima obezbeđuju se daleko veće šanse da budu pronađeni i pravilno citirani tj. da zadovolje FAIR principe (više o tome u odeljku "Podaci").