Otvorenost je srž nauke i naučnih praksi. Ipak, naučna zajednica je saglasna da sistem nagrađivanja, postojeće norme i sami finansijeri i naučne institucije često daju prednost značajnim, inovativnim i interesantnim rezultatima, dok se kvalitetni, reproducibilni, ali nulti istražvački nalazi često se ne objavljuju u časopisima (Miguel et al., 2014).
U cilju povećanja kvaliteta i reproducibilnosti naučnih nalaza, istraživačka zajednica poslednjih godina veliku pažnju posvećuje unapređenju transparetnosti metodologije koja se primenjuje u istraživanjima, kao i otvaranju istraživačkih podataka. Međutim, otvorenost podataka, materijala (korišćeni upitnici, skale, inventari, itd.) i analitičkih skriptova još uvek nije opšte pravilo koje se primenjuje. Dominante norme koje važe u nauci još uvek nemaju razvijen dovoljno jak sistem nagrađivanja istraživača koji dele svoje podatke i materijale.
Bedž kao nagrada za istraživače
Otvorene naučne prakse u psihologiji beleže velike pomake. Psihološka zajednica vredno radi na uspostavljanju standarda i sistema nagrađivanja istraživača koji praktikuju prakse dobre i otvorene nauke. Jedan od metoda koji je dobio veliku podršku kako istraživača tako i drugih učesnika u nauci (izdavači i naučni časopisi) su „bedževi“ kojima se istraživači nagrađuju za praktikovanje dobrih naučnih praksi (Kidwell, Lazarevic, et al., 2016). Kreirani od strane grupe istraživača uz podršku neprofitne organizacije Center for Open Science, bedževi imaju za cilj da sertifikuju da su istraživači u svom radu primenili dobre naučne prakse. Do sada, istraživači mogu da budu nagrađeni bedžom ukoliko otvore podatke, podele materijale i pre-registruju studiju (deponovanje dokumenta sa vremenskim pečatom i metaodacima u kojima su izloženi nacrt i hipoteza istraživanja u repozitorijum). Takođe, osim ova tri, istraživači mogu da budu i nagrađeni bedžom za izvođenje replikacione studije koji sertifikuje da je replikacija izvedena po najvišim standardima. Više o bedževima, možete da saznate OVDE.
Osim što sertifikuju kvalitet, bedževi imaju i indirektne pozitivne efekte. Naime, istraživači koji za svoj rad dobiju neki od bedževa, imaju i više prilika za međunarodno priznanje, saradnju (kroz različite kolaboracije) i napredak u oblasti (videti Modjarrad et al., 2016).
Povećana vidljivost i citiranost kao nagrada
Primena praksi dobre, otvorene nauke za istraživače može da ima i još neke koristi. Naime, deponovanjem podataka i materijala u javno dostupne repozitorijume, povećavaju se šanse istraživačima da budu citirani što je jedan od značajnih podsticaja za istraživače, imajući u vidu da se indeksi citiranosti često uzimaju kao jedan od važnih indikatora kvaliteta naučnog rada. Dosadašnje analize pokazuju da je citiranost radova za koje su podaci otvoreni znatno veća u odnosu na radove za koje podaci nisu podeljeni sa naučnom zajednicom (Morissette et al., 2020; Piwowar & Vision, 2013).
Deponovanjem preprinta i preregistracija koje zahvaljujući metapodacima postaju mašinski čitljive i citabilne, utiču na vidljivost i citiranost istraživača (McKiernan et al., 2016). Na taj način, istraživači mogu već u ranijim fazama svojih karijera da steknu zavidan međunarodni ugled (Sarabipour et al., 2019). Neki podaci pokazuju da istraživači koji deponuju svoje preprinte u repozitorijume češće dobijaju i medijsku podršku za svoj rad (Allen & Mehler, 2019; McKiernan et al., 2016).
Bavljenje otvorenom naukom kao preduslov za napredovanje
U sistem nagrađivanja istraživača za praktikovanje dobrih naučnih praksi od skoro su se uključila neka od vodećih naučnih tela i univerziteta. Naučni instituti i univerziteti, kao što su Montreal Neurological Institute, LMU München, Universität zu Köln, itd, u svojim propozicijama za zapošljavanje traže od kandidata da dostave dokaze da su u svojoj dosadašnjoj karijeri bili posvećeni otvorenoj nauci. Na taj način se u sistem nagrađivanja još čvršće ugrađuju principi otvorene i transparentne nauke. Dodatno, finansijeri naučnih istraživanja su u potpunosti uvideli značaj otvorene i reproducibilne nauke (Flier, 2017). S tim u vezi, finansijeri otvaraju specijalne pozive za izvođenje replikacija i istraživačkih projekata posvećenih otvorenoj nauci (videti Kiley et al., 2017).